2. studenog 2007.

Odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o odabiru prijedloga eksperimentalnih programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja:

U osnovnim školama (pdf, 136.84 Kb)

U srednjim školama (pdf, 73.48 Kb)

Zahvaljujemo svima koji su potpisali potporu apelu naše udruge u svezi s programom zdravstvenog odgoja. Zahvaljujemo posebno onima koji su se angažirali u skupljanju potpisa te svim udrugama i zajednicama koje su pružile potporu našem programu. Dosad smo skupili više od 20.000 potpisa potpore i to samo metodom "od uha do uha", dakle bez izlaska na ulice i trgove.

Molimo sve koji kod sebe imaju još skupljenih potpisa da nam ih pošalju, ako je to ikako moguće, do 26. siječnja 2007.

Svaki nam je potpis iznimno važan jer...

LADISLAV ILČIĆ, koordinator izrade programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja udruge GROZD (Glas roditelja za djecu)
Najavljeno eksperimentalno uvođenje zdravstvenog odgoja u hrvatske osnovne i srednje škole u posljednje je vrijeme jedna od aktualnih medijskih tema na državnoj razini, a među najeksponiranijim je osobama u toj priči i Varaždinac Ladislav Ilčić, oženjen otac četvero djece, profesionalni glazbenik, član Simfonijskog orkestra HRT-a i Varaždinskog komornog orkestra, ali i, što je važnije u ovom slučaju, koordinator izrade programa udruge GROZD (Glas roditelja za djecu), na koju su se okomile homoseksualne i feminističke udruge.		brakova i obitelji, u kojima će većina njih doživjeti vrhunac i većinu spolnog života, posebnu pažnju posvetili smo u programu upravo tom pitanju. Program je dobio vrlo pozitivne recenzije devetero vrhunskih hrvatskih stručnjaka, ali i predstavnika četiriju vjerskih zajednica. Vrijednosti koje promiče udruga GROZD, a u skladu s kojima je napravljen i program zdravstvenog odgoja, često se u javnosti prezentiraju kao isključivo crkvene i kršćanske. Potpora različitih vjerskih zajednica, među kojima je, primjerice, i mus-
O čemu je zapravo riječ? Radi već spomenutog uvođenja zdravstvenog odgoja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisalo je natječaj za izradu programa i imenovalo posebno povjerenstvo koje vodi taj postupak. Na natječaj su prijavljena ukupno 24 programa, od kojih je u dosadašnjoj obradi Povjerenstvo za zdravstveni odgoj i obrazovanje najboljim procijenilo upravo program udruge GROZD. No, na posljednjoj sjednici tog povjerenstva, održanoj 13. srpnja, zaključeno je da se ministru Primorcu još uvijek ne može predložiti za prihvaćanje ni jedan program, to jest zatraženo je od udruge GROZD i Foruma za slobodu odgoja, čiji je program za srednje škole isto tako još uvijek “u igri”, da do 18. kolovoza korigiraju svoje programe u onim dijelovima za koje to traži povjerenstvo. Praktički paralelno s tim započela je i medijska obrada te teme na način da se uglavnom napada udruga GROZD, i to isključivo zbog pojedinih stavova iz njihova programa koji se odnose na ljudsku spolnost. S obzirom na to da je upravo Varaždinac Ladislav Ilčić, koji je, usput rečeno, jedini član te udruge s varaždinskog područja, koautor dijela programa GROZD-a koji se odnosi na spolnost, a ujedno je koordinator izrade cjelokupnog programa, pripala mu je nimalo lagana uloga da u medijskom prostoru brani stavove GROZD-a. Program kritiziraju, a nitko ga nije vidio - U svemu tome ima mnogo, najblaže rečeno, neobičnih detalja, a svakako je najzanimljivija specifičnost da naš program kritiziraju na temelju netočnih novinskih napisa. Programi pristigli na natječaj nisu dostupni jer medijska rasprava o programima opterećuje rad povjerenstva. Pod medijskim su povećalom isključivo teme vezane uz spolnost, iako se u svakom od dostavljenih programa, pa tako i u našem, obrađuje ukupno pet poglavlja. Osim ljudske spolnosti, u programu su obrađene i teme prevencije nasilničkog ponašanja, kulture društvene komunikacije, prevencije ovisnosti te očuvanja zdravlja i kvalitete života. Sva su ta područja vrlo važna i međusobno su povezana. Primjerice, znati reći “ne” pritisku vršnjaka vezano uz uzimanje sredstava ovisnosti isti je onaj “ne” nasilničkom ponašanju ili neodgovornom spolnom ponašanju. Teme iz svih tih područja u programu udruge GROZD međusobno se isprepliću i nadovezuju. Program je vrlo atraktivan za mlade, provodi se kroz radionice i rasprave, a sve u sklopu sata razredne zajednice, tako da učenicima to neće biti dodatna obveza. Program ne predstavlja “gašenje požara”, već ima ambiciju stvarne preventive. Primjerice, mladima se ne pokazuje droga i ne raspravlja se o tome potiče li neko sredstvo ovisnosti smi-	Mediji na vrhu ljestvice odgovornosti Iako se velika medijska prašina podigla oko eksperimentalnog uvođenja zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole, to jest programa koji za sada slovi kao favorit za prihvaćanje, koordinator udruge GROZD, Varaždinac Ladislav Ilčić, ističe da je obrazovni sustav, odnosno škola, tek “četvrta stepenica” na ljestvici izvora informacija o spolnosti koje dobivaju djeca: - Sva istraživanja pokazala su da su mladima najznačajniji izvor informacija o spolnosti mediji, a tu je, nažalost, situacija najlošija, jer vlasnike medija uglavnom zanima profit, što se odražava na način izbora te prezentaciju tema i vrijednosti. Nakon medija dolazi utjecaj vršnjaka, dok su na trećem mjestu roditelji, i to prije svega majke, a očevi mnogo manje. Škola je tek na četvrtom mjestu, tako da će se naša udruga, osim vezano uz spomenuti program, morati angažirati i u kontekstu ostalih faktora koji značajno utječu na odgoj djece. Z.P.
	jeh ili uzrokuje širenje zjenica i slično, jer su istraživanja pokazala da takav pristup ne donosi rezultate. Umjesto toga, s mladima se radi na izgradnji identiteta, jačanju samopoštovanja, vježbanju dobre komunikacije i odabiru vršnjačke skupine. Svi građani Hrvatske, pa tako i spomenute homoseksualne i feminističke udruge, mogli su prijaviti svoj program na natječaj. Činjenica je da je naš program ocijenjen kao najbolji, i to u jakoj konkurenciji različitih respektabilnih institucija. Spomenute udruge sad stvaraju medijski pritisak kako bi opstruirale ulazak u škole programa udruge GROZD. Taj je program izradio stručni tim od 22 autora, od sveučilišnih profesora do praktičara, profesora u školama. Program je izvrsno i detaljno metodički i pedagoški dorađen i usklađen je sa svim zakonskom normama i konvencijama - ističe Ladislav Ilčić, uz obrazloženje da je jedini razlog zbog kojeg je taj program napadan stav da mladi trebaju razmišljati i razgovarati o smislu i vrijednosti svakog spolnog ponašanja. Upravo taj stav većina roditelja pokušava prenijeti svojoj djeci. Primjerice, ni jedan roditelj ne bi htio da njegovo dijete svaki tjedan mijenja seksualnog partnera, bez obzira na sigurnost određenog kontracepcijskog sredstva. Pozitivna mišljenja stručnjaka, ali i crkvenih institucija - Općeniti cilj udruge GROZD, čiji je spektar djelovanja mnogo širi od zdravstvenog odgoja, jest promovirati obiteljske i roditeljske vrijednosti. Obitelj je osnovna stanica društva i odgoj djece prvenstveno ovisi o obitelji. Naše je društvo vrlo individualizirano, pa se gotovo isključivo gleda kako određene stvari u društvu utječu na pojedinca, a vrlo se rijetko gleda kako utječu na obitelj i obiteljski život tog pojedinca. Mislim da je nužno da društvo posveti više pažnje obitelji. S obzirom na to da istraživanja pokazuju kako je sadašnje spolno ponašanje mladih usko povezano sa srećom i uspješnošću njihovih budućih	limanska, pokazuje da to nije tako, odnosno pokazuje da je riječ o općeljudskim vrijednostima dobrim za svakog čovjeka bez obzira na vjersko ili političko opredjeljenje. Svakog koji promiče te vrijednosti homoseksualne udruge nazivaju homofobnim, no ja bih prije rekao da su homoseksualne i feminističke udruge obiteljofobne. Smeta me što se vrijednosti o kojima govorim nazivaju konzervativnima. Veliko europsko istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je da 89,6 posto ljudi u Hrvatskoj ne smatra brak zastarjelom institucijom. Dakle, riječ je apsolutno o aktualnoj, suvremenoj i modernoj vrijednosti. Tiranija glasne manjine nad tihom većinom - Naš je program, gledajući u cjelini, izrađen za dobrobit mladih ljudi. Program ni u jednom dijelu ne nudi gotova rješenja, niti pak bilo kakve obvezne upute za ponašanje, već samo stvara preduvjete da mladi ljudi postanu sposobni o svim temama razmišljati i razgovarati te donositi najbolja rješenja za sebe. Što se tiče dijela programa koji se odnosi na spolnost, mladi otvoreno razgovaraju o svim temama, a dobivaju i sve stručne podatke. Kada bismo iz tog programa izbacili pojedine dijelove, kako to sugerira povjerenstvo, dobili bismo svojevrsni tehnicistički program koji bi samo propagirao kontracepciju. Mi ne želimo takav program. Mi želimo cjeloviti odgojni program, a, vjerujte mi, to žele i mladi. Nemamo ništa protiv toga da postoje dva programa pa da učenici i roditelji mogu birati. Homoseksualne i feminističke udruge, kao što sam rekao, mogle su izraditi svoj program, pa neka učenici i roditelji odlučuju. No, one moraju i ostalom dijelu javnosti dati isto ono pravo koje žele za sebe. S obzirom na veliki medijski prostor koji dobivaju spomenute udruge, njihov agresivni i destruktivni pristup nazvao bih tiranijom “glasne manjine” nad “tihom većinom”. Udruga GROZD kroz ovaj je program artikulirala vrijednosni sustav većine, a ubuduće će to činiti i na ostale načine. Z. Putarek

Ustupio:

Varaždinske vijesti

Udruga GROZD predstavila se hrvatskoj javnosti na tiskovnoj konferenciji održanoj u Europskom domu u Zagrebu u četvrtak 31. kolovoza ove godine. GROZD su predstavili predsjednica Ljubica Duspara, prof. psihologije, dopredsjednik Mate Knezović, dipl. iur te dopredsjednik Ivica Relković, koordinator svih djelatnosti udruge.

Ivica Relković govorio je o sudjelovanju GROZD-a na natječaju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za izradu programa Zdravstvenog odgoja i obrazovanja za više razrede osnovnih te za srednje škole. Na natječaj raspisan 23.. veljače te s rokom predaje prijedloga do 30. travnja o. g. mogli su se prijaviti svi zainteresirani pojedinci i institucije. Dostavljena su 24 prijedloga programa od 13 ponuđača. Svi su programi trebali sadržavati razrađene teme (module) iz pet zadanih područja: kvalitete života, ljudske spolnosti, prevencije ovisnosti, kulture društvene komunikacije te prevencije nasilničkog ponašanja.

Prijedlozi programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja udruge GROZD izdvojeni su kao najbolji između 24 pristigla prijedloga i to za osnovnu školu te za srednje škole (trogodišnju i četverogodišnju). Za srednje škole izdvojeni su još i prijedlozi programa udruge Forum za slobodu odgoja.

Relković je zatim naveo četiri temeljna zahtjeva koje je GROZD stavio pred autorski stručni tim okupljen radi izrade programa. To su:

1. Program mora biti stručno i znanstveno utemeljen.
2. Osim što treba biti obrazovan, program treba biti i odgojan.
3. Program treba biti realan, moderan i atraktivan, treba uzimati u obzir ponašanje i razmišljanje mladih danas na takav način da ih odgaja za kvalitetno samostalno odlučivanje
4. Program treba biti u temeljnim vrijednostima takav da je dobar za sve, ali se opet ne može nasilno nametnuti nikome.

Relković je posebno naglasio da, osim što učenike treba informirati na temelju znanstvenih i argumenata, program ujedno treba i odgajati, i to za vrijednosti koje cijeni velika većina građana, roditelja u Hrvatskoj, odnosno treba biti u skladu s odgojem koji djeca dobivaju od roditelja. Na primjer, u nedavno publiciranoj knjizi «U potrazi za identitetom», nakladnika Golden marketinga, Zagreb 2005., u provedenom «Europskom istraživanju vrijednosti» 89,6 % hrvatskih građana ne smatra brak zastarjelom institucijom, naveo je Relković.

Osvrćući se na neke primjedbe koje su se čule u javnosti zbog toga što su GROZD-ovu programu potporu dale i četiri najveće vjerske zajednice u Hrvatskoj, Relković je rekao: “Određena omalovažavanja programa ovih se dana adresiraju i na tu činjenicu što su programe naše udruge podržale vjerske zajednice. A mi se pitamo cijene li ti kritičari Ustavom zajamčene vjerske slobode hrvatskih građana? Zar je u ovoj zemlji, koju po vlastitom slobodnom opredjeljenju čini više od 95% religioznih građana (pripadnika upravo tih vjerskih zajednica), zabranjeno pronaći i ponuditi svevremenske i općeljudske vrijednosti koje sve te zajednice povezuju, a ne dijele? Zar ovo društvo ne treba biti upravo zadovoljno što se u tako važnoj stvari kao što je odgovorni odgoj djece, događa dragocjeni konsenzus onih društvenih subjekata, a vjerske zajednice to jesu (ma što tko o tome tendenciozno mislio), koji u odgoju već imaju legitimnu i pozitivnu ulogu? Zar bi bilo bolje da državna tijela i sami građani-roditelji imaju od strane vjerskih zajednica neusklađene i suprotstavljene zahtjeve!? Udruga GROZD je svojim programom, a vjerske su zajednice svojim prihvaćanjem ujednačenog odgojnog modela bez jednoznačne religijske uvjetovanosti, zapravo napravile golemu uslugu hrvatskim društvenim i državnim subjektima. Zar netko želi biti odgovoran za omalovažavanje i rušenje te kohezione vrijednosti hrvatskog društva, usuglašene upravo na najvrjednijem svojem zalogu za budućnost – djeci, nakon teških vremena u kojima je taj društveni konsenzus bio nezamisliv? Zar ne želimo skladnu odgojnu poveznicu našeg multikuluralnog društva, sada kada nam je ona dragovoljno i bez nametanja ponuđena”?
I na kraju, Relković je konstatirao: “Uza svu uvjerenost Udruge i njezinog stručnog tima u općeprihvatljive vrijednosti koje program donosi za svu djecu, on je u potpunosti realno postavljen prema standardima suvremenog pluralnog društva. To jednostavno znači: svima je ponuđen, ali nije nikome nametnut”.

Govoreći o pravnim elementima na temelju kojih je i došlo do okupljanja roditelja u udrugu GROZD, a posebno u svezi s programom Zdravstvenog odgoja i obrazovanja, dopredsjednik Mate Knezović je posebno naglasio ustavno i zakonski istaknutu roditeljsku prednost u odgoju djece. Roditellji su prvi i nezamjenjivi odgojitelji. Roditelji, a ne škole ili neke druge institucije, imaju pravo izbora odgojnih programa.

Knezović je naglasio da, nažalost tek rijetki roditelji znaju svoja prava i dužnosti u odnosu prema svojoj djeci. Stoga je važno da roditelji postanu aktivan subjekt u svim segmentima odgoja djece. Upravo iz tih akata (Ustav RH, međunarodna Konvencija o pravima djeteta, Obiteljski zakon RH) nedvojbeno proizlazi da su roditelji središnje osobe u odgoju djece, a da neke odgojne sadržaje prenose, u povjerenju, na školu, vjerske zajednice, ostale članove obitelji ili na nekog trećeg, naglasio je Knezović. posebno navodeći članak 63. Ustava: “Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece”.

Predsjenica GROZD-a Ljubica Duspara, koja je govorila o načelnim razlozima osnivanja udruge, između ostaloga je rekla: “Budući da postoji zakonska obveza  sudjelovanja roditelja u odgoju i obrazovanju vlastite djece vodeći računa ne samo o obrazovnim sadržajima, nego i više o odgojnom momentu te utjecaju na formiranje mlade osobnosti, nastojati ćemo stvoriti preduvjete za komunikaciju i partnerstvo sa svim onim institucijama koji se na bilo koji način dotiču odgoja i obrazovanja naše djece. Osvješćivanje i poticanje roditeljske obveze sudjelovanja u školovanju vlastite djece jedan je od načina vrednovanja digniteta odgojno obrazovnog osoblja, jer ako roditelji i odgojitelji/učitelji uspostave odnos partnerstva, nastaje odnos povjerenja unutar kojega i djeca nauče više vrednovati svoje profesore i ono što od njih dobivaju”.

Govoreći o drugim planovima GROZD-a, osim spomenutog programa Zdravstvenog odgoja i obrazovanja, Duspara se osvrnula i na svojevrsni «prostor između», rekavši da je to “prostor koji se nalazi između obiteljskog utjecaja i organiziranog odgoja i obrazovanja gdje se pojavljuju drugi izvori informacija i djelovanja”, pri tome posebno spominjući TV programe, internet, tisak, te ono što zovemo «ulicom». Duspara je konstatirala: “Taj je prostor pomalo 'siv' i u njemu se prepliću razne informacije i ponude, koje ponekad prelaze granicu dobrog ukusa i morala. Nisu ni pod čijom kontrolom, a kako se čini niti pod nečijom odgovornošću”.

I na kraju svojeg govora, predsjednica GROZD-a je zaključila: “Naša će se udruga proaktivno zalagati za takve odnose u društvu gdje će se vrednovati roditeljstvo i obitelj kao zalog za budućnost, a ne kao socijalni trošak”.

Tiskovnu konferenciju vodila je Karolina Vidović-Krišto.